Lažna dojava o napadu, ali stvarni problem ostaje: Koliko su sigurne granice BiH?

Nakon što je od Ministarstva unutarnjih poslova zaprimila informaciju o mogućem napadu na granične prijelaze u BiH, Granična policija BiH utvrdila je da je riječ o neistinitoj dojavi, potvrđeno je za N1 iz te policijske agencije.

„Odmah po zaprimanju informacije, Granična policija BiH je u suradnji s drugim sigurnosnim agencijama poduzela sve mjere i radnje te pojačala rad na terenu, angažirajući dodatne ljudske resurse i materijalno-tehnička sredstva. Istodobno su, sukladno procedurama, provedene aktivnosti provjere točnosti navoda te operativno-taktičke aktivnosti na terenu“, poručili su iz Granične policije BiH.

Iz Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na upit N1 BiHodgovorili su kako su obaviješteni o tim informacijama te da se radi o okvirnim navodima, dok nadležna policijska tijela poduzimaju aktivnosti iz svoje nadležnosti.

EU ukinula vize BiH 2010. godine

Jačanje granica BiH u fokusu je i domaće i europske sigurnosti. Europska unija ukinula je vize građanima BiH 2010. godine, nakon čega se Bosna i Hercegovina obvezala uskladiti svoju viznu politiku s Unijom. No, za razliku od susjednih zemalja, BiH je tijekom prošle godine povećala razinu neusklađenosti. Bezvizni ulazak i dalje je omogućen državljanima Rusije, Kine, Turske, Azerbajdžana, Kuvajta i Katara, što, prema stajalištu Bruxellesa, potiče ilegalne migracije prema EU.

Vojno-politički analitičar Hamza Višća smatra da bi europski put trebao biti prioritet domaćih vlasti.
„Odlučili smo ići prema Europskoj uniji, a to znači da se trebamo prilagoditi njezinim pravilima. I naši prijatelji, s kojima imamo dobre odnose i bezvizni režim, trebaju razumjeti našu želju da postanemo dio europskih integracija“, ističe Višća.

Kroz program reformi koji je Europska komisija odobrila u prosincu, BiH se obvezala da će do 2027. godine svake godine uvesti vizni režim za najmanje jednu državu.

Dok europski dužnosnici neusklađenost vizne politike smatraju izravnim migracijskim i sigurnosnim rizikom, vlasti u BiH svoje poteze opravdavaju prijateljskim odnosima i geopolitičkim izazovima.

"Ako EU želi da se ponašamo u skladu s očekivanjima neka nas primi u članstvo"

„Pritisci su veliki, ali očekujemo dvosmjernu komunikaciju. Očekujemo reakciju Europske unije i pozivamo je na ozbiljnost. U Ministarstvu vanjskih poslova već radimo na određenim olakšicama u postupku podnošenja zahtjeva za vize“, rekao je Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH.

Iako je BiH poduzela određene korake, poput potpisivanja sporazuma s Frontexom, u izvješću Europske komisije navodi se da i dalje postoje kašnjenja u readmisiji te problemi u kontroli granica. Profesor međunarodnih odnosa Zlatko Hadžidedić smatra da BiH prije svega treba voditi računa o vlastitim interesima.

Iz više od 70 zemalja

„Ako EU želi da se ponašamo u skladu s njezinim očekivanjima, neka nas primi u članstvo. Do tada ne vidim kakvo pravo ima postavljati nam uvjete. To je njihov problem ako imaju poteškoće s određenim državama koje s nama imaju bezvizni režim. BiH ionako nema puni kapacitet suvereniteta, ali to ne znači da se ne trebamo boriti da ga vratimo“, poručio je Hadžidedić.

Prema odluci Vijeća ministara BiH iz 2017. godine, državljani više od 70 zemalja mogu ući u Bosnu i Hercegovinu bez vize. Dok jedni smatraju da je mala vjerojatnost da će vlasti u kratkom roku uvesti vizni režim, drugi upozoravaju da Europska unija od svojih zahtjeva neće odustati.